Ljubav...Iz drugog ugla
47, Beograd, Srbija

Ah ta ljubav.
Najveca inspiracija jednom pesniku, vecita tema romanticnih dusa, neiscrpna snaga i najelpsi osmeh.
Ljubav, onaj osecaj kada nam se cini da lebdimo medju oblacima, dodirujemo zvezde, dlanovi nam se znoje a srce veselo poskakuje.
Ljubav ..je li to neka ''jaca'' sila ili izgovor za nase ludosti?
Posto volim sve da analaziram cesto sam se pitala kako uopste nastaje taj osecaj zaljubljenostii?
Gde se on radja?
Sta ga pokrece?
Zasto smo se bas zaljubili u tu osobu u koju smo zaljubljeni?
Mozda je pored nas proslo jos mnogo slicnih a da ih nismo ni primetili ,zasto nam bas zbog te osobe zastaje dah?
Gde se pale ''lampice'' za ljubav?
Cesto cujemo ,a i sami smo bar jednom izgovorili neku od sledecih recenica (ja licno mnogo puta u skoro svemu sto sam napisala u trenutku izliva emocija) ...''Volim ga svim srcem''..
''Ne bih ja ali srce ne slusa''....''Slomio mi je srce'',,,''Boli me srce za njim''..''ostao je zauvek u mom srcu''.Za osobe koje nisu zaljubljive prirode koje su uglavnom ''hladne'' kada je o ljubavi rec kaze se ''Nema srca''...

Iz svega ovog moglo bi se zakljuciti da je srce glavni ''krivac'' za ljubav.
Ali kakooooo...?Zasto bas srce?
Kako je moguce osecati srcem?
Sa medicinske strane srce je ispitano do detalja, i tacno je da ono obavlja veoma vazne funkcije u nasem organizmu.
Zivi smo dakle dok nam je i srce zivo, ali niko nikada nije otkrio u kom se to delu naseg srca i kako ''radjaju i skladiste'' emocije.
Pa zasto onda uporno forsiramo srce kada su osecanja u pitanju?

Naidjoh na jedan zanimljiv tekst..Mozda se u njemu kriju neki odgovori na postavljena pitanja

*******************************************************************

Oduvek se govorilo da ljubav dolazi iz srca. Po najnovijim otkrićima u svetu nauke, izgleda da to i nije baš tako. Naime, utvrđeno je da ljubav i zaljubljenost dolaze pravo iz mozga. Sva ona slatka osećanja nastaju radom određenih delova mozga, kao i promenama u nivou i dejstvu supstanci koje omogućavaju rad mozga. Evo do kakvih su zanimljivih podataka naučnici došli.

Anatomija ljubavi

Dva britanska neurobiologa, Semir Zeki i Andreas Bartels sa londonskog Univerziteta su pokušali da doznaju šta se dešava u našem mozgu kada volimo. Ispitivanje su izveli na 17 studenata, 11 ženskog i 6 muškog pola. Ispitanici su gledali u slike voljenih osoba, nakon čega su se u njima pojavila osećanja koja su prepoznali kao ljubav. U tom trenutku, jednom od najnovijih imidžing tehnika su snimani protoci krvi kroz njihov mozak. Cilj je bio da se otkrije koji su delovi mozga najaktivnijni, tj. kod kojih je protok krvi najintenzivniji.
Utvrđeno je da su se kod različitih osoba aktivirale različite oblasti mozga (i po lokaciji i po broju). Međutim, četri oblasti su kod svih bile zastupljene i dominantne. Jedna od oblasti se nalazila u središnjem delu insule i izgleda da je odgovorna za «stomačne probleme» koje imamo kada smo zaljubljeni.Druga oblast je u prednjem delu cinguluma. Poznato je da se za ovaj deo mozga vezuju aktivne hemijske supstance koje imaju sposobnost da izazovu euforiju. Poslednje dve oblasti se nalaze u dubljim strukturama mozga poznatim kao strijatum, koji je odgovoran za prijatna osećanja koja nastaju kada nešto doživimo kao nagradu. Važno je istaći da delovi mozga koji su aktivni kod osoba obolelih od depresije, u ovom slučaju nisu pakazivali bilo kakvu aktivnost.Studentima su nakon toga prikazane i slike dobrih prijatelja koje su takođe aktivirale određene delove mozga, ali ne iste kao u predhodnom slučaju. Sledeće istraživanje koje planiraju će biti ono koje se odnosi na majčinsku ljubav i otkrivanje regija odgovornih za takve emocije.

Biohemija ljubavi

Bilo koji naučnik će vam reći da ljubavna euforija nema nikakve veze sa Kupidonovim strelama, osim ako ih mali vilenjak nije predhodno umočio u supstancu sa neromantičnim nazivom feniletilamin. Ova supstanca koja se još naziva i «molekulom ljubavi», nastaje prirodnim putem u našem mozgu. Za nju se kaže i da je biološki rođak amfetaminu, s obzirom na to da je vrlo slične građe. Dopamin i norepinefrin su odgovorni za nastanak ljubavne euforije. Zapravo, feniletilamin pomaže oslobađanju dopamina (supstanca koja takođe omogućava protok informacija u mozgu) u tz. centrima za zadovoljstvo. Dopamin čini da se lepo osećamo, a norepinefrin stimuliše produkciju adrenalina koji utiče, pored ostalog, i da naše srce ubrzano lupa. Kombinacija ove tri supstance dovodi do osećanja zaljubljenosti, uzbuđenosti, blaženstva i sreće. Njihova aktivnost je razlog zbog koga se zaljubljeni osećaju euforično i puni energije - kao da «lebde u vazduhu».

Takođe, ovo je i razlog zbog koga zaljubljeni mogu voditi ljubav satima i razgovarati danima do kasno u noć bez osećanja zamora i iscrpljenosti. Opojna emocija zaljubljenosti, povezana sa ubrzanim pulsom, vlažnim dlanovima, osećajem otežanog disanja, se često tumači prekomernim lučenjem feniletilamina, odnosno nekom vrstom overdoze.

Produkciju feniletilamina mogu da izazovu i na izgled beznačajne stvari, kao što je recimo, suret pogleda ili nežni dodir ruke. Izgleda da i vatreni poljubac, ali i skakanje padobranom, bungee jumping, vožnja paraglajderom i sl. doprinose pojačanoj aktivnosti ove tri supstance. Time se objašnjava slično osećanje koje se tom prilikom javlja.

Feniletilamin se nalazi u određenim dozama i u čokoladi, te se jedno vreme smatralo da osobe kojima nedostaje ljubav često jedu čokoladu.

Miris ljubavi

Odavno je poznato da insekti luče posebne, lako isparljive supstance koje se nazivaju feromoni i služe da se privuče jedinka suprutnog pola u okviru svoje vrste. Utvrđeno je da i životinje luče feromone. Za razliku od insekata kojima za prijem informacije služe antene, životinje imaju razvijene posebne prijemne organe. Taj organ se nalazi u nosnoj duplji životinje i naziva se «vemeronazalni organ» (VNO). Ovaj organ služi kao detektor feromona i nema ulogu u prijemu drugih mirisa. Pojedini naučnici smatraju da i kod čoveka postoje supstance koje imaju istu ili sličnu ulogu kao feromoni kod životinja. Dr. Winnifred B. Cutler iz Filadelfije je prvi dokazao prisustvo feromona kod ljudi. On i njegovi saradnici smatraju da feromoni mogu imati ogroman uticaj na partnera. Potvrđeno je da feromoni koje luči muškarac, može da utiče na menstrualni ciklus žene, kao i na njenu reproduktivnu moć. Takođe se smatra da su feromoni odgovorni za veću seksualnu privlačnost žene tokom perioda ovulacije. Izgleda da je prirodna funkcija feromona veoma značajna za opstanak vrste. Smatra se da omogućavaju izbor partnera sa različitom strukturom imunog sistema od sopstvenog. Kao posledica toga, potomci dobijaju u nasleđe raznovrsnije odbrambene mehanizme koji im omogućavaju bolje prilagođavanje i preživljavanje.

Helen Fisher smatra da postoje tri različita sistema u mozgu odgovorna za ono što se dešava u ljubavi. Jedan sistem je povezan sa seksualnom željom i udružen je primarno sa testosteronom. Ako jednoj sredovečnoj ženi ubrizgate injekciju testosterona, njena seksualna potreba značajno raste.

Drugi sustem je onaj odgovoran za romantičnu ljubav, opsesivnu ljubav i zaljubljenost i povezan je, po njenim predpostavkama, sa visokim nivoima dopamina i norepinefrina, odnosno prirodnim stimulusima, i niskim nivoima serotonina, koji je odgovoran za opsesivno razmišljanje o voljenoj osobi.

Treći sistem je, po njenom mišljenju, je sistem odgovoran za odanost i privrženost partneru, osećanju smirenosti i mira i sigurnosti koje osoba ima u dugotrajnoj vezi. Neki od naučnika smatraju da je ovaj sistem povezan sa vazopresinom i oksitocinom takođe supstancama koje se prirodno luče u mozgu.

Prema tome imamo različite vrste sistema u mozgu koji utiču na naše različite postupke, ali svi oni međusobmo komuniciraju i povezani su.

Autor: dr.Olivera Zikic

************************************************************************

Sta vi mislite o ovome?

Mozda i ima smisla ,zar ne?

Ako je ovo gore iole tacno onda nikako ne vazi ono ''iskljuci mozak, ukljuci srce'' :)



78 pregleda
 
Komentari
lanselot 09.06.2014

BGxDNxOS=DMxTS
Ovo je empirijska formula koja poprilicno precizno definise korelaciju izmedju spoljasnjih uticaja i elektrohemijskih procesa u muskom mozgu u prvom periodu zaljubljenosti.
Da pojasnim.
BG-broj grudnjaka
DN-duzina nogu
OS/obim struka
DM-dopamin u miligramima
TS-tostesteron u mililitrima.

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

aaahahaahahhahahaaha...e svaka ti cast...sad je mnogo jasnije :D

lanselot 09.06.2014

UUU izvini zaboravio sam da je ovo ljubavnicki blog;-)))

papajance 09.06.2014

ma ravan je definisana sa tri tačke.... znaš ono, tronošku stolicu gde god staviš ona ne klima, a ona na dve je nestabilna... treba i treći igrač da "drugi ugao" zatupi ili naoštri kao.. rog!... :))))

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

u jeeeeeeeee...

papajance 09.06.2014

generacijo, bez tri ugla ljubav se ne počinje! :)

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

uffffff...mislis sa matematicke strane...ostar prav i tup :D :D :D

papajance 09.06.2014

'oćeš reći "o jeeeee"..!? :)

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

ocu :D

lanselot 09.06.2014

Ajde gadjaj svih osam grupa na SP ko ide dalje;-)

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

necu bre ovde, nije to tema..Otvoricemo blog na temu Kladjenje na SP :D

lanselot 10.06.2014

Vladu izgleda ovde seksualno uznemirava neka teta;-)

NinaRichi NinaRichi 10.06.2014

izgleda..nem' pojma..ja nisam odavle

NinaRichi 08.06.2014

i tomax ..nemoj tako..Ja samo pokusavam da ''pronadjem'' adekvatne odgovore..zasto..kako ..zbog cega...itd..:)

NinaRichi 08.06.2014

Posto sam nestrpljiva odmah usvojih Jelenin predlog i nadjoh na Netu ''Formule ljubavi''
Zvuci zaista zanimljivo..a od onoga sto sam uspela da ''snimim'' ovo mi se posebno dopalo...

'' Izrazi poput "ljubav ga je obuzela", "preplavljen ljubavlju""Ijubav joj je oduzela moc rasudjivanja", "ljubav ju je gusila""tonuci u ljubav nam kazuje da Osoba koja voli to sebi predstavlja ne kao nesto sto ona cini, vec kao Ijubav koja postoji izvan granica osobinog Ja (ego-granice).Osoba negira svoje ucesece u nastanku ljubavi jer sebe ne dozivljava kao subjekta koji voli, vec kao pasivnog objekta kojem se dogadja Ijubav.
Osoba negira svoju odgovornost za pojavu voljenja kao
i za doivljaj da voli, a samim tim otpisuje i mogunost
da je u poziciji da upravlja i kontrolie svoje voljenje.
Svojim iskazima ona nam sugerise da ona nije ta koja
kontrolie svoju Ijubav, ve da ljubav kontrolie nju.

lanselot 09.06.2014

Ja sam bre doktor za ljubav
https://www.youtube.com/watch?v=ja6TLHubWRo&feature=kp
;-)))))))

Равгор 09.06.2014

*HI* *OK* *OK* *OK* *ROSE* *DRINK* *YES*

NinaRichi NinaRichi 09.06.2014

:D

Blog
Blogovi se ažuriraju svaka 5 minuta