Na dnevniku čujemo, a i vidimo i sami dokle sve seže tehnološki napredak pojedinih zemalja. Koreja, Kina, Japan, sve su to zemlje koje su ni iz čega stvorile mnogo i danas nametnule svoje proizvode na cjelokupno svjetsko tržište. No, uzmemo li u obzir stanje Bosne i Hercegovine koje i nije bilo dobro ni prije samoga rata, a nakon ratnih pustošenja nije došlo do većega pomaka i obnove, moramo priopćiti činjenicu da je čak 40% bosanskohercegovačkog stanovništva NEzaposleno . Pridodate li tome umirovljenike, djecu, učenike i studente, jasno vam je koliko je mali sloj zaposlenoga radno sposobnog stanovništva. Upravo zbog nemogućnosti pronalaska posla sve više i više mladih ljudi iseljava iz BiH, ali sa sobom povlače i cjelokupne obitelji.

Iako je stanje gospodarske održivosti vrlo loše, a sve to utječe i na stanje firme u BiH , ipak među ovim lošim pokazateljima postoji pet firmi koje već godinama ne silaze s trona najuspješnijih i najbolje stojećih. Te firme ujedno zarađuju najviše novaca, najviše pune državni proračun, ali i upošljavaju najveći broj radnika. Njihova dominacija utjecala je na brojne manje firme koje su zbog toga morale biti zatvorene. Tih pet najboljih čine „Optima grupa“ iz Banjaluke, BH Telecom Sarajevo, Telekom Srpske, Elektroprivreda BiH i Fabrika duhana Sarajevo. Ove firme posluju dobro zahvaljujući tomu što ne postoji sustavni dogovor i rješenje među korisnicima usluga i njihovim pružateljima. Zanimljivo je da među najprofitabilnijim tvrtkama stoje čak tri iz sektora uslužnih djelatnosti. To je još jedan od važnih pokazatelja da gospodarstvo, industrija i proizvodnja u Bosni i Hercegovini su više nego na poražavajućem nivou.

Naravno da je odgovor na ovo pitanje veliko DA. BiH ima sve i svašta, ali na žalost od toga ne koristi skoro ništa. Uzmimo za primjer razvoj gospodarstva. Zar zemlja s toliko preduvjeta, kao što su i prirodna raznolikost , ne bi trebala koristiti svoje mogućnosti za ta područja? BiH u svome bogatstvu ima nalazišta kamene soli, koje je samo donekle iskorišteno pa je u prodaji Tuzlanska sol, ali osim soli ima i nalazišta gipsa, željeza i boksita. Osim toga, mnogo manje zemlje s manje prirodnih bogatstava uložile su u promociju vlastitog turizma pa imaju razvijen i taj sektor, što ponovno BiH nema. U njezinom vlasništvu su planine i mogućnost nadaleko poznatog zimskog turizma. Nadalje tu su i termalni izvori, a i izlaz na Jadransko more. Kada je u pitanju poljoprivreda i poljoprivredne grane, tu Bosna ima preduvjete da prednjači u cijeloj Europi. U Posavini je moguća kvalitetna proizvodnja i uzgajanje žitarica i industrijskog bilja, a kako su krajevi raznoliki tako se Bosna može pohvaliti i dolinom Neretve s blagom mediteranskom klimom pogodnom za uzgajanje vinove loze, šipka, limuna, mandarina i maslina. U brežuljkastim krajevima razvijeno je uzgajanje šljiva, jabuka i sličnoga voća, kao i bavljenje stočarstvom, a uz to, kod uzgajanja životinja ističu se perad i svinje. Na žalost, ovo je samo teorijski odgovor na pitanje ima li Bosna potencijala. Dakako, no stvarnost i praksa pokazuju da ne postoji dovoljna volja stanovništva i političkih predstavnika da se od ove zemlje učini barem pristojna država dostojna za donekle normalan život stanovništva i stvore mogućnosti za opstanak i ostanak mladih ljudi u njoj.