Koža
(derma) je višeslojni omotač, višefunkcionalni i najveći organ
tela sa žlezdanom (sekretornom), čulnom (receptornom) i zaštitnom
funkcijom. Kožom osećamo osobine predmeta: tvrdoću, vlažnost,
strukturu površine, temperaturu i sl. Ona prva od svih organa
reaguje na dodir i bol.
Čvrsta je i elastična, štiti od
spoljašnjih povreda, probijanja štetnih tečnosti ili čvrstih
materija i parazita u unutrašnje tkivo. Nepresteno se ljušti i
otprilike za 50 dana u celini se zamenjuje novim kožnim tkivom. Čulnu
funkciju ostvaruju bogati nervni završeci u koži koji omogućavaju osećaj dodira, bola i temperature.
Koža se sastoji od tri glavna sloja:
- pokožica (epiderm, mrtvi rožnati sloj i Malpigijev sloj živih ćelija) - epiderm je prva odbrambena linija od štetnih zračenja i stranih napada i čini kožu vodonepropusnom.U Malpigijevom živom sloju se nalaze žive ćelije u kojima se nalazi melatonin, pigment koji boji kožu. Pokožica ne sadrži nervne niti krvne ogranke;
- krzno, koža (derma) je osnovni zaštitno-čulni i sekretorni organ, koji je u svojoj građi protkan čulno-nervnim organima kao i nervnim slobodnim završecima, krvnim sudovima i sekretornim žlezdama lojnicama i znojnicama. U sloju krzna se istovremeno nalaze biološke energetske tačke sa pripadajućim biotokovima, koji sačinjavaju jedinstvenu mrežu biotokova razgranatih kroz ceo organizam i na taj način direktno povezuju sve pripadajuće organe tela. Čulne ćelije primaju draži i nadražaje prenose preko nervnih vlakana do kičmene moždine i mozga, gde se prerađuju i povratnim putem nervnih vlakana vraćaju na polazno mesto. Znoj i loj su blago antiseptični;
- potkožno tkivo je treći rastresiti sloj kože u kojem se nalaze ćelije bogate masnim materijama. Ovaj deo tkiva kože prisnije povezuje unutrašnje delove tela, naročito mišiće.
Tipovi
kože
- normalna koža – deluje prozračno i nežno, neznatno je sjajna i malo vlažna, normalno promašćena i prokrvavljena, elastična je, čvrsta, dobrog tonusa mišića i napetosti tkiva. Ružičaste je boje, ima mekanu, finu u glatku glazuru. Debljina kože zavisno od lokacije, ona je normalna, nisu naglašene bore i nabori. Funkcija kože u resorpciji i adsorpciji je normalna. Lojne i znojne žlezde rade normalno. Stupanj kožne napetosti je dobar, pore su male i jedva vidljive. Kožni omotač ima kiselinski karakter (pH vrednost je od 4,2 do 6,7) i nema kožnih nečistoća. Ovaj tip kože je svojstven mladim osobama. A starenjem koža se isušuje. Vrlo dobro podnosi kozmetički tretman i lagano se neguje. Higijenski tretman kože kod osoba preko trideset godina, izvodi se regenerativno-stimulativnim tretmanom.
- masna koža – sporije stari nego normalna koža. Neuravnoteženija je, sjajnija i mlitavija od normalne kože i naginje svakoj vrsti kožne nečistoće (bubuljica ili sujedica). Pore u koži su proširene, lojne i znojne žlezde rade pojačano i tu se sakupljaju loj i prljavština. Sklona je infekcijama, tako da nastaju crne tačke (komedoni), koji su prethodnica bubuljica i akni. U cilju normalizacije rada lojnih žlezda vrši se tretman kože lica. Preduzimaju se određene mere u načinu ishrane (smanjiti prekomerno unošenje proteina, svih vrsta masnih namirnica, slakih sokova, ugljenih hidrata, naročito prerađevina od brašna) i stalnom održavanju i higijene kože.
-
suva koža – ima nežne pore, siromašna je mašću i
vodom, ima izgled zategnutosti, posuta je mrljama i zbog nedovoljne
elastičnosti brzo se nabora. Ovakovo stanje je najčešće posledica
dehidracije, nedostatka vode i masti, ili je posledica poremećaja
hormonske ravnoteže, poremećaja metabolizma ili prekomernog
unošenja masnoća. Suva koža loše podnosi alkohol, sapune i
alkalne vrste kozmetičkog mleka. Duže izlaganje suncu, vručini i
hladni oblozi, sauna i jako alkalična voda, štete i izazivaju
posledice. Dobro podnosi hidratantni masni krem na bazi biljnih ulja
i glicerinski sapun. Suva koža se masira blagim pokretima glađenja
i tapkanja jagodicama prstiju, tako se stuimulišu nervni završeci,
ubrzava cirkulacija, a koža postaje svežija i lepša.
Opšte
mere: iz hrane isključiti meso, mozak, jaja, mlečne proizvode,
šećer i slatkiše.
- mešovita (kombinova) koža – mešavina je masne i suve kože. Masni sloj na licu se prostire u jednom truglu od polovine čela sve do brade, zahvatajući čelo, nos i bradu. Obrazi su obično suvi. Lojne i znojne žlezde kod masne kože imaju pojačanu, a kod suve kože umanjenu aktivnost. Ova koža zahteva posebni tretman i specifičnu negu.
Čulni
organi kože
Materijalni
elemenat čoveka je čulno telo, koje je povezano sa organima čula
sa spoljašnjom sredinom iz koje na njih deluju mehaničke, hemijske,
temperaturne, svetlosne, zvučne, klimatske i elektromagnetske draži.
Čulni
organi se nalaze ispod pokožice u kvržicama krzna, čine ih čulne
čelije, slobodni nervni završeci, nervno vlakno i mozak. Primljene
draži iz spoljašne sredine, prenose se na nervna vlakna i sprovode
do mozga preko kičmene moždine.
RECEPTORI
DODIRA
TELESNI RECEPTORI DODIRA
čulo
dodira – omogućuje informaciju o stanju, obliku, tvrdoći i
veličini regije. Osećamo tri vrste dodira: veličinu i rapavost,
mekoću ili tvrdoću i toplo ili hladno. Broj osetljivih mesta na
dodir iznosi oko 25 na kvadratni centimetar, ili ukupno oko 500000
receptora na celoj površini kože.
Lak
pritisak aktivira receptore sa oko deset električnih treptaja u
sekundi,
Srednji
pritisak aktivira receptore sa oko 50 električnih treptaja u
sekundi, i
Jak
pritisak aktivira receptore sa oko 120 treptaja u sekundi.
ENERGETSKI RECEPTORI DODIRA
to su biološke energetske tačke u koži, koji su okidači u vidu releja koji prizvode energiju u vidi pojačavanja od jedne do druge biotačke. One imaju manji električni otpor od okolnog tkiva i deluju prema zakonu energije na višestruki način. One su veza sa drugim biotokovima i direkto utiču na ravnotežu bioenergje.
RECEPTORI BOLA
TELESNI RECEPTORI BOLA
čulo bola – bol je simptom bolesni (a ne bolest) i za nervni sistem je informacija o postojanju funkcionalnog ili organskog poremećaja. Bol se javlja u vidu male bolne tačke ili male regije na koži osetljive na pritisak. Svi organi i sistemi osim mozga, srca i pluća imaju svoje bolne tačke. Bol može da peče, bode, probada, burgija, steže, drobi, može da traje kratko, u napadima ili trajno. Broj osetljivih receptora bola u koži je oko 170 na kvadratni centimetar. Oni su osetljivi na mehaničke, toplotne i hemijske draži.
ENERGETSKI
RECEPTORI BOLA
nalaze
se u koži na kraju ili u blizini debelog nervnog vlakna. To je i
dokaz da su u nekim
biotačkama vlakna povezana sa njima ili se nale u njihovoj
neposrednoj blizini.
Međućelijska
tečnost je isto posrednik energetskog kontakta.
RECEPTORI
ZA TEMPERATURU
TELESNI RECEPTORI TEMPERATURE
čulo za temperaturu (hladnoću i toplotu) – senzitivna telešca površinskog senzibiliteta za temperaturu nalaze se u vidu nervnih završetaka ispod pokožice u krznu. Posebno su izdvojeni prijemnici za hladnoću od prijemnika za toplotu. Adaptacija organizma na temperaturu do određene granice postoji.
Čulo za hladnoću – prijemnici draži se nalaze dublje u sloju kože. Receptora za hladnoću ima oko 500000, a najgušći su na leđima.
Čulo za toplotu – prijemnici draži se nalaze dublje u koži i ima ih oko 30000.
ENERGETSKI RECEPTORI TEMPERATURE
nalaze se u sredini kože na bioenergetskim tačkama, koje su povezane sa temperaturom okolnog tkiva.
Ei ole kommentteja vielä.
Jätä kommenttisi, aloita keskustelu!