JEZGRASTO VOĆE
U
grupu jezgrastog voća pripadaju: badem, kesten, lešnik, orasi i
pistacija. Jezgrasto voće često izaziva alergiju (ne preporučuje se
deci do navršene godine starosti).
BADEM (Amygdalus communis L.) – misli se da je
poreklom iz Kine i Centralne Azije. 100 g ima 577 kalorija. Sadrži:
18,3 g proteina, 54,1 g masti, 4,3 ugljenih hidrata, 12 g biljnih
vlakna, 248 mg kalcijuma, 4 mg gvožđa, 275 mg magnezijuma, 474 mg
fosfora, 728 mg kalijuma, 1 mg natrijuma, 3,36 mg cinka, 1,11 mg bakra,
2,53 mg mangana, 4,40 mg selena, 0,24 mg tiamina, 0,81 mg riboflamina,
3,93 nijacina, 0,35 mg pantotenske kiseline, 0,13 mg vitamina B6, 29 µg
folne kiseline, 2,5 mg vitamina A, vitamina E i fitosterola.
KESTEN PITOMI (Castanea sativa) ima plodove koji se
nalaze u bodljikavoj čauri po nekoliko komada. Veoma su ukusni i
hranljivi, 100 g suvog kestena ima 153 kalorije. Sveži plodovi sadrže
40% vlage, 2,9 g proteina, 31,2% ugljenih hidrata, svega 1,9% masti,
minerale (kalcijum, kalijum, fosfor, natrijum, gvožđe), vitamine (skoro
sve iz grupe B, naročito B6 i B9) i vitamin C. Koristi se u svežem
stanju, kuvani, pečeni i sušeni prerađeni u brašno kao dodatak brašnu
za pripremu hleba i poslastica. U kombinaciji kestena i azuki pasulja
priprema se vrlo ukusno i zdravo jelo.
LEŠNIK, LESKA (Corylus avellana) – plod je jestiva
koštunica. 100 g ima 566 kalorija. Sadrži: 13,9 g proteina, 54 g masti,
6 g ugljenih hidrata, 10 g biljnih vlakna, 8 g linolne kiseline, 114 mg
kalcijuma, 5 mg gvožđa, 163 mg magnezijuma, 290 mg fosfora, 680 mg
kalijuma, 2,45 mg cinka, 1,73 mg bakra, 6,18 mg mangana, 4 µg selena,
6,3 mg vitamina C, 0,64 mg tiamina, 0,11 mg riboflamina, 1,8 mg
nijacina, 0,92 mg pantotenske kiseline, 0,56 mg vitamina B6, 113 µg
folne kiseline, 10 mg vitamina A, E, 96 mg fitosterola. tanin, smolu i
gumu. Koristi se u sirovom stanju i za prozvodnju ulja.
ORAH (Juglans regia L.) – veoma je hranljiv, 100 g
jestivog dela ima 677 kalorija. Sadrži: hranljive materije (4,8 g vode,
14,6 g proteina, 62,7 g masti, 13,5 g ugljenih hidrata, 6 38 g linolne
kiseline, 9,8 g linoleinske kiseline, 2,7 g biljnih vlakana), mineralne
soli: 72 mg kalcijuma, 2,7 mg gvožđa, 158 mg magnezijuma, 429 mg
fosfora, 575 mg kalijuma, 4 mg natrijuma, 3,09 mg cinka, 1,59 mg bakra,
3,41 mg mangana, 4,60 µg selena) i vitamine (15 mg vitamina C, 0,34 mg
tiamina, 0,15 mg riboflamina, 1,09 mg nijacina, 0,57 pantotenske
kiseline, 0,54 mg vitamina B6, 98 µg folne kiseline, 0,06 mg karotina,
vitamina E i 72 mg fitosterola.
BRAZILIJSKI ORAH (Bertholletia excelsa) – poreklom je
iz Brazila (Amazonska džungla). 100 g ima 656 kalorija. Sadrži: 14 g
proteina, 66 g masti, 16 g zasićenih masti, 23 g mononezasićenih masti,
24 g polinezasićenih masti, 24 g linolne kiseline, 13 g ugljenih
hidrata, 5 g biljni vlakna. Bogata je mineralima (176 mg kalcijuma, 3
mg gvožđa, 225 mg magnezijuma, 600 mg fosfora, 600 mg kalijuma, 2 mg
natrijuma, 4,6 mg cinka, 1,7 mg bakra, 0,77 mg mangana) i vitaminima
(0,7 mg vitamina C, 1 mg tiamina, 0,12 mg riboflavina, 1,62 mg
nijacina, 0,23 mg pantotenske kiseline, 0,25 mg vitamina B6 i vitamina
E).
Lekovita svojstva: bakar omogućava potrebnu visinu interleukina
(supstance bez koje organizam ne može da se bori protiv bakterija i
virusa), smanjuje za oko 50% dobijanje infarkta, poboljšava probavu i
deluje protiv glista. Posle obilnog i jakog obroka, ako se pojede 8
jezgri oraha smanjuje se rizik od upala i zakrečenja arterija, krvni
sudovi postaju elastičniji.
INDIJSKI ORAH (Anacardium occidentale) – pretpostavka
je da poreklo vodi iz severoistočnog Brazila. Jezgro ploda ima oblik
polumeseca. 100 g ima 574 kalorije. Sadrži: 15 g proteina, 46 g masti,
9 g zasićene masti, 27 g mononezasićene masti, 7 g polinezasićene
masti, 8.1 g linolne kiseline, 17 g ugljenih hidrata, 10 g biljnih
vlakni, 114 mg kalijuma, 5 mg gvožđa, 163 mg magnezijuma, 290 mg
fosfora, 680 mg kalijuma, 2,5 mg cinka, 1,7 mg bakra, 6,2 mg mangana, 4
mg selena, 6,3 mg vitamina C, 0,64 mg tiamina, 0,11 mg riboflamina, 1,8
mg nijacina, 0,92 mg pantotenske kiseline, 0,56 mg vitamina B6, 113 mg
folne kiseline, vitamina A, E i 96 mg fitosterola.
MAKADAMIJA (Macadamia ternifolia, Macadamia
integrifolia) – poreklom je iz Australije. 100 g ploda ima 718
kalorija. Sadrži: 8 g proteina, 76 g masti, 12 g zasićenih masti, 59 g
mononezasićenih masti, 2 g polinezasićenih masti, 1 g linolne kiseline,
14 g ugljenih hidrata, 9 g biljnih vlakna, 85 mg kalcijuma, 4 mg
gvožđa, 130 mg magnezijuma, 188 mg fosfora, 368 mg kalijuma, 5 mg
natrijuma, 1,30 mg cinka, 0,76 mg bakra, 4,13 mg mangana, 3,60 µg
selena, 1,2 mg vitamina C, 1,20 mg tiamina, 0,16 mg riboflamina, 2,47
mg nijacina, 0,76 mg pantotenske kiseline, 0,28 mg vitamina B6, 11 µg
folne kiseline, vitamina E i 116 mg fitosterola.
PISTACIJA (Pistacia vera) – poreklom je sa Srednjeg
Istoka (Iran, Sirija i Grčka). 100 g ima 557 kalorija. Sadrži: 21 g
proteina, 44 g masti, 5 g zasićene masti, 23 g mononezasićene masti, 13
g polinezasićene masti, 13 g linolne kiseline, 28 g ugljenih hidrata,
10 g biljnih vlakna, 107 mg kalcijuma, 4 mg gvožđa, 121 mg magnezijuma,
490 mg fosfora, 1025 mg kalijuma, 1 mg natrijuma, 2,20 mg cinka, 1,30
mg bakra, 1,20 mg mangana, 7 µg selena, 5 mg vitamina C, 0,87 mg
tiamina, 0,16 mg riboflavina, 1,30 mg nijacina, 0,52 mg pantotenske
kiseline, 1,7 mg vitamina B6, 51 µg folne kiseline, 132 mg vitamina A,
vitamin E i 214 mg fitosterola.
Комментариев пока нет.
Будь первым - напиши свой комментарий.